Pređi na sadržaj

O alergijama

Saznajte više o kožnim alergijama i potražite proizvode koji bi mogli da vam odgovaraju

Naš pristup pomoći u vezi sa alergijama

Na ovoj stranici je navedeno sve o kožnim alergijama i načinu na koji možete da identifikujete proizvode koji će vam možda odgovarati.

Neki sastojci mogu da izazovu alergijske reakcije kod manjeg broja ljudi i mi se trudimo da koristimo najmanju moguću količinu tih sastojaka. Neki su sastojci isuviše važni da bismo iz izostavili zbog njihove funkcije i korisnosti za većinu korisnika.

O tome šta ide u naše proizvode odlučujemo na osnovu tri stvari: onoga šta ljudi više vole, naših bezbednosnih provera i propisa zemalja u kojima se naši proizvodi prodaju.

Znamo da su informacije o alergenima važne za mali broj ljudi koji mogu da budu osetljivi na određene sastojke. Zbog toga navodimo jasne informacije o sastojcima naših proizvoda

Koje proizvode možete da koristite ako ste alergični?

Kod malog broja ljudi mogu da se jave alergije na određene sastojke mirisa. Zbog toga se trudimo da svojim potrošačima obezbedimo informacije o prisustvu alergena u mirisima bilo na ambalaži ili putem naših linija za korisničku podršku. A u Evropi smo napravili bazu podataka pomoću koje ljudi mogu da pronađu proizvode koji mogu da im odgovaraju. Saznajte više o tome „Šta se nalazi u našim proizvodima“ u vašoj zemlji.

Ako niste sigurni da li ste alergični na neki sastojak mirisa, možete da zatražite savet od kvalifikovanog zdravstvenog radnika.

Šta je alergija?

Naš imuni sistem čuva naše zdravlje tako što se bori protiv svega štetnog što ulazi u naše telo, kao što su bakterije i virusi. Alergen je nešto što je u principu bezopasno a na šta vaš imuni sistem reaguje kao da je pretnja. Pre nego što se to dogodi, obično budete nekoliko puta izloženi tom alergenu. Ali kada se alergija pojavi, ona obično traje celog života.

Za pojavljivanje alergijskih reakcija na koži obično je potrebno neko vreme –obično 24 do 48 sati nakon što dođete u kontakt sa alergenom. Možda ćete čuti da se to zove „odložena hiperosetljivost“, „alergija tipa IV“ ili „kontaktna alergija“. Većina ovde navedenih informacija odnosi se na ovu vrstu alergije jer većina naših proizvoda može da dođe u kontakt sa kožom na neki način

Kako se javlja alergija na nešto?

Postoje dve faze:

  • Prvo, vaš organizam prepoznaje alergen i postaje osetljiv na njega. U tom trenutku nema očiglednih simptoma, ali je promena u vašem imunom sistemu trajna.
  • Ako velika količina alergena ponovo dođe u kontakt sa vašom kožom, pojaviće vam se simptomi alergijske reakcije.

Koji su simptomi alergijske reakcije?

Alergijske reakcije se obično pojavljuju 24 do 48 sati nakon što dođete u dodir sa nekim alergenom. Mogu se pojaviti crvenilo ili osip, oticanje, plikovi, ekcem koji curi, krastice i svrab. Ako ste alergični na jedan sastojak, možete biti alergični i na slične stvari. Dermatolog može da vam kaže koje druge sastojke, ako ih ima, možda treba da izbegavate.

Nemojte mešati iritaciju kože da alergijskom reakcijom

Uzrok simptoma kao što je crvenilo nije uvek alergija. Ako vam je koža iritirana, to može da izgleda veoma slično alergijskoj reakciji. Često će biti potrebno da se za preciznu dijagnozu obratite dermatologu. Kod iritirane kože se javljaju slično crvenilo ili osip, oticanje i svrab. Možete osetiti i zategnutost, bol, peckanje ili osećaj gorenja. Sve to se obično pojavljuje u roku od nekoliko sati od bilo kog uzroka. Koža zatim može da postane suva i počne da puca.

Ali između iritacija kože i alergijakih reakcija postoji jedna velika razlika – efekti iritacije kože se neće uvek ponoviti, čak i ako upotrebite isti proizvod na istom delu kože. Ali kada postanete alergični na neki sastojak, dovoljno velika količina njega će uvek dovesti do reagovanja vašeg imunog sistema na isti način.

Koji sastojci izazivaju alergijske reakcije?

U svakodnevnom životu u prirodi se srećemo sa mnogo alergena. Dobri primeri su biljni alergeni kao što je otrovni bršljan i metali kao što su hrom i nikl – nedavna studija je pokazala da oko 14% ljudi u Evropi ima kontaktnu alergiju na nikl.

Ista studija je pokazala da je manje od 2% ljudi u Evropi alergično na sastojke koji se nalaze u mirisima. Takođe, mali broj ljudi je alergičan na konzervanse i sastojke boja za kosu.

Šta treba da radim ako mislim da imam kožnu alergiju?

Ako prepoznate simptome koje smo naveli i mislite da imate kožnu alergiju, razgovarajte sa lekarom ili dermatologom. Dobra je ideja da napravite spisak svih proizvoda koje ste koristili kratko pre alergijske reakcije. Ako možete, ponesite proizvode i ambalažu sa sobom kako bi lekar mogao da vidi šta se nalazi u njima.

Dermatolog će obaviti određene testove da bi utvrdio uzrok reakcije. Pregledaće vas i postaviće vam pitanja o simptomima i kada su se pojavili. Možda će vam dati i peč test sa proizvodima koje ste koristili ili određenim sastojcima u njima.

Kada budete znali na šta ste alergični, možete da pazite da izbegavate proizvode na čijoj ambalaži nađete taj sastojak. Čuvajte se falsifikovanih proizvoda – ne možete uvek da budete sigurni šta se nalazi u njima.

Možemo da pomognemo vama i vašem lekaru da utvrdite na šta ste alergični. Osim što ćemo vam dati informacije o sastojcima naših proizvoda, rado ćemo vam poslati uzorke koje vaš lekar može da upotrebi za peč testove – jednostavno nam se obratite (otvara se u novom prozoru).

Da li mirisi izazivaju alergije?

Postoji mali broj sastojaka mirisa kod kojih je prepoznat potencijal za izazivanje kožnih alergija.

Međunarodna asocijacija za mirise (International Fragrance Association) reguliše način na koji koristimo te sastojke. Mi u kompaniji Unilever nastojimo da ih koristimo u manjoj količini nego što je standard u delatnosti. U Evropi se pridržavamo Propisa EU za kozmetičke proizvode koji navodi listu od 26 sastojaka mirisa koji se smatraju alergenima, a svi oni moraju da budu navedeni kao sastojci na etiketi zalepljenoj na ambalaži proizvoda.

Sada imamo i bazu podataka koja može da se pretražuje i pomoću koje svako ko je alergičan na neki od sastojaka može da potraži proizvode koji mogu da mu odgovaraju.

Šta je sa konzervansima?

Konzervansi su važni – oni obezbeđuju bezbednost naših proizvoda za korišćenje do kraja njihovog roka trajanja tako što sprečavaju razvoj bakterija i plesni. Konzervanse koristimo samo kada su apsolutno neophodni i uvek u najmanjim mogućim količinama. Ali ipak, mali broj ljudi može da bude alergičan na nekoliko tih sastojaka.

Kako da budem siguran/a da nemam alergiju na boju za kosu?

Mali broj ljudi je alergičan na boju za kosu. U retkim slučajevima, ljudima može da bude potrebna ozbiljna medicinska terapija posle reakcije. Zato je važno da se boja isproba 48 sati pre bojenja kose kod kuće ili u salonu, čak i ako ste istu nijansu koristili mnogo puta ranije. Nanesite malu količinu na kožu i sačekajte da vidite da li će biti reakcije.

Ali neki su sastojci isuviše važni zbog njihove funkcije i korisnosti za većinu korisnika da bismo ih izostavili. Ali mi znamo da su informacije o alergenima važne za mali procenat ljudi koji mogu da budu osetljivi na određene sastojke. Zbog toga navodimo jasne informacije o sastojcima naših proizvoda.

Odricanje medicinske odgovornosti

Sav sadržaj koji se nalazi na ovom veb-sajtu (uključujući tekst, slike ili druge formate) pripremljen je isključivo u informativne svrhe. Namena sadržaja nije da bude zamena za stručan medicinski savet, dijagnozu ili terapiju. Uvek potražite savet lekara ili drugog kvalifikovanog zdravstvenog radnika u vezi sa svim pitanjima koja možete imati o nekom medicinskom stanju. Nikada ne zanemarujte stručan medicinski savet i ne odlažite da ga potražite zbog nečega što ste pročitali na ovom veb-sajtu.

Ako mislite da imate hitno medicinsko stanje, pozovite svog lekara, idite na odeljenje hitne pomoći ili odmah pozovite hitnu pomoć. Unilever ne preporučuje niti odobrava bilo koje određene testove, procedure, mišljenja ili druge informacije koje mogu biti navedene na ovom veb-sajtu. Linkove prema edukativnom sadržaju čiji autor nije Unilever koristite na sopstveni rizik.

Back to top